Novosti

povratak

„Geotermalna energija mora biti tretirana kao strateški energent“

Sabina Škrtić, članica uprave ENNA grupe, sudjelovala je na konferenciji Poslovnog dnevnika „Energetski put u održivu budućnost“.

Zagreb, 18. ožujka 2024. – Koja je cijena energetske tranzicije, je li Europska unija postavila preambiciozne „zelene“ ciljeve te kako se energetske investicije u Hrvatskoj mogu ubrzati, samo su neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji Poslovnog dnevnika „Energetski put u održivu budućnost“.
 
Na panelu o korištenju nafte, plina i nuklearne energije u kontekstu zelene tranzicije sudjelovala je i Sabina Škrtić, članica uprave ENNA grupe. Istaknula je kako se na razini EU provodi prilično agresivna politika u smjeru tranzicije, pri čemu problem nije u ambicioznosti ciljeva, već u velikoj nejednakosti europskih država.
 
– Ne možete uspoređivati sposobnost i spremnost primjerice Hrvatske, Bugarske ili Češke da krene u energetsku tranziciju sa spremnosti Nizozemske ili Danske. Europa mora odrediti što joj je bitnije: konkurentnost europske industrije, životni standard njezinih građana i energetska sigurnost ili tranzicija pod svaku cijenu – upozorila je Škrtić i dala primjer iz petrokemijske industrije.
 
– U zadnje 3-4 godine na tržištu umjetnih gnojiva Europa je bila ugušena ne samo visokim cijenama plina već i davanjima za emisije CO2 pa petrokemijska industrija dvije godine nije proizvela niti kilogram umjetnog gnojiva, a istodobno se na tržištu Europe prodavalo umjetno gnojivo iz sjeverne Afrike, Turske i drugih konkurenata. Ostaje pitanje što je Europa postigla za svoje gospodarstvo i industrije takvim pristupom – upitala je Škrtić.
 
Na istom tragu bio je i Hrvoje Glavaš, direktor Strateških operacija i javnih poslova INA-e. Usporedio je tri različite strategije koje su odabrali Kina, SAD i EU. Kina je uz poticaje i korištenjem jeftine energije iz ugljena došla do komparativne prednosti u baterijskim sustavima, solarima i vjetroelektranama i danas je predvodnik na svim tim tržištima. SAD su pak poticale „zelena“ ulaganja, ali nisu penalizirali one koji su se bavili tradicionalnim aktivnostima.
 
– Europa je otišla u trećem smjeru gdje je najveći pritisak na industriju te se penalima i različitim regulativama nalaže industriji da se mora transformirati. Lako ćemo Europu zazeleniti ako potjeramo industriju iz nje, ali mislim da to nije rješenje- upozorio je Glavaš.
 
Ulaganje u geotermu
 
Govoreći o poslovanju ENNA grupe, članica uprave Sabina Škrtić rekla je kako je održivost u srži poslovnog modela Enne, koja se prometnula u agilnog i propulzivnog investitora. No, kao i drugi ulagači u obnovljive izvore, suočava se s nizom prepreka. Primjerice, kada je riječ o ulaganjima u geotermalnu energiju, istaknula je kako svaki geotermalni projekt mora proći kroz dva upravna postupka.
 
– Geotermalna energija mora biti tretirana kao strateški energent, jer je kao i hidroelektrane gotovo presudna za elektroenergetski sustav, pogotovo kada znamo da su energija vjetra i sunca prilično volatilne. Riječ je o izrazito visokim investicijama, na razini 40-50 milijuna eura samo do faze početka gradnje geotermalne elektrane – rekla je Škrtić i dodala kako banke pritom ne žele pratiti investitore jer je proces rizičan u fazi istraživanja bušotina.
 
– To su ulaganja koja bez dobro složenog subvencijskog okvira od strane države nisu atraktivna investitorima. Ukoliko želimo iskoristiti naše prirodne potencijale, ukoliko želimo stvoriti održivi energetski miks koji Hrvatskoj može osigurati energetsku samodostatnost, onda u tu formulu moramo staviti i geotermalnu energiju. U suprotnom, možemo nastaviti s praksom da nam procesi razvoja projekta u tom segmentu traju pet do deset godina. Pa ćemo prve elektrane za koje su koncesije danas izdane dočekati za 10 ili 11 godina – naglasila je Škrtić.
 
Komentirajući protivljenje dijela javnosti raznim energetskim projektima od nuklearne elektrane do waste to energy postrojenja, članica uprave ENNA grupe pozvala je na otvorenu komunikaciju s javnosti, ali je izrazila i uvjerenje kako Hrvatskoj nedostaje ozbiljan energetski think-tank koji bi na stručnoj razini davao mišljenje o takvim projektima.
 
Na panelu su još sudjelovali Stjepan Adanić, predsjednik Uprave JANAF-a, Ivan Fugaš, direktor LNG Hrvatska, Grzegorz Janzen, izvršni direktor, Butan plin Adriatic Regija SHVE Oil & Energy, Saša Medaković, član Uprave Nuklearne elektrane Krško te Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP- a.
 
U uvodnom govoru, sudionicima konferencije obratio se ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan koji je, između ostalog rekao kako LNG terminal na Krku pokazuje da Hrvatska stvara energetsku sigurnost ne samo za sebe već postaje i regionalno energetsko čvorište.
 
– Naš je cilj do 2028. imati ukupno 2500 megavata nove instalirane snage obnovljivih izvora energije. Ne mislim tu samo na solare i vjetar već i na geotermale, u kojima Hrvatska, posebno panonski dio, ima ogroman potencijal- rekao je Habijan.
 
Konferenciju su u nekoliko navrata prekidali aktivisti koji su nosili transparente s natpisima “Plin je opasan” te “Uz fosilna goriva nema budućnosti”. Iako su ih organizatori pozvali na dijalog i aktivno sudjelovanje na konferenciji, na kraju je morala intervenirati policija koja ih je otpratila iz dvorane.