Zagreb, 9. veljače 2023. - Hoće li cijene hrane nastaviti rasti i u 2023. godini, što utječe na inflaciju i kako se kompanije iz prehrambene industrije nose s izazovima poskupljenja neka su od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji “Eurotransformacija: Cijena hrane pod udarom inflacije”.

 

Konferencija je održana u Zagrebu, u srijedu 8. veljače 2023., u organizaciji medijske tvrtke Motus media i portala Dnevno.hr.

 

 

U panel diskusiji pod nazivom “Koliko košta hrana?” sudjelovala je, između ostalih, Sanja Burić, predsjednica uprave Enne Fruit.

 

Istaknula je da su inputi koji određuju cijene proizvoda značajno skočili. Primjerice, UREA (dušično gnojivo)  lani je u jednom trenutku koštala tisuću eura po toni, dok je prethodnih godina cijena bila oko 250 eura. Trošak kemijske zaštite bilja porastao je za 20 posto.

 

– Plavi dizel plaćali smo oko 5 kuna po litri, a danas smo na nešto ispod 9 kuna. Cijena rada otišla je gore, a u takvim industrijama cijena je otišla na 6 eura po satu za radnika u voćnjaku. Naravno da rad treba cijeniti, ali kada pogledate rast inputa, nije realno da cijene ostanu kao u proteklim godinama. Definitivno se nije sav taj trošak povećanja inputa prelio na krajnjeg potrošača. Svi smo se u lancu nečeg odrekli – rekla je Burić.

 

 

 

Uz Sanju Burić, na panelu su sudjelovali Danijel Banek, izvršni direktor Centralne nabave Atlantic Grupe, Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredno- prehrambenu industriju i Krešimir Bubalo, predsjednik Uprave Pevexa.

 

Sudionici panela složili su se kako su rast cijena uzrokovali vanjski utjecaji te da su svi napadi na trgovce bili neopravdani.

 

– Ako pogledate statistiku povećanja cijena, vidjet ćete da se nažalost niti polovica inputa nije izjednačila s rastom cijena. To znači da nije kraj rastu cijena hrane – rekao je Danijel Banek iz Atlantic Grupe.

 

 

Tijekom panel rasprave Sanja Burić je istaknula kako je kriza sa cijenama hrane pokazala koliko je bitna samodostatnost, te da Hrvatska ima veliki potencijal proizvoditi više hrane za domaće potrebe. Rekla je i da Enna Fruit surađuje s više od 1000 kooperanata te da u suradnji s njima želi produžiti sezonu voća i povrća koje se može uzgajati u Hrvatskoj kao i da Enna Fruit ulaže u skladišne kapacitete za adekvatno čuvanje takve robe. Potvrdila je i da se primjećuju i promjene u navikama kupaca.

 

– Košarica se promijenila količinski i strukturno. Ljudi gledaju što kupuju. manje je impulzivne kupnje i primijetili smo da je puno veća potražnja za baznim proizvodima poput krumpira i mrkve, a smanjila se potražnja za egzotičnim voćem. Ljudima je bitno da jedu zdravo, ali omjer cijene i kvalitete je u izuzetnom fokusu. Velike količine robe prodaju se na akcijama. Prate se katalozi i jako dobro se pazi kako se troši novac na hranu – rekla je Sanja Burić.

 

 

Uoči panel rasprave, profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održala je uvodnu prezentaciju o kretanju inflacije u prošloj godini. Upozorila je na fragmentirano europsko tržište na kojem je vidljivo da se stope inflacije značajno razlikuju po pojedinim zemljama, a posebno su velika odstupanja kada se gledaju pojedini artikli poput mesa, šećera ili mliječnih proizvoda. Pritom su cijene hrane najviše porasle u novim članicama Europske unije.

 

– Inflacija usporava, FAO globalni indeks cijena hrane zabilježio je u siječnju pad 17.9% u odnosu na vrhunac zabilježen u ožujku 2022. zahvaljujući globalnom padu cijena jestivog ulja, mliječnih proizvoda i šećera, ali najveći doprinos inflaciji i rastu troškova života i dalje ima dinamika rasta cijena hrane u potrošačkoj košarici – rekla je profesorica Ivanov.

 

Govoreći o trendovima, upozorila je da Europska centralna banka u borbi protiv rasta cijene podiže kamate, čime se smanjuje potražnja, ali i povećavaju troškovi poduzeća što povećava rizik recesije.