Izazovi razvoja projekata geotermalnih elektrana

Zagreb, 11. studenog 2025. – XEnergy, mreža za promicanje žena u energetskoj tranziciji, objavila je na svojoj internetskoj stranici intervju s Ivanom Meašić, direktoricom Enne Geo.

Meašić je predstavila projekte geotermalnih elektrana ENNA grupe Zagocha i Babina Greda, pojasnila tehničke i birokratske izazove njihova razvoja te govorila o perspektivama geotermalne energije u Hrvatskoj.

Intervju pročitajte u nastavku:

Kroz društvo ENNA Geo, kojem ste na čelu, ENNA grupa trenutno razvija projekte izgradnje dviju geotermalnih elektrana (GTE), Zagocha kod Slatine i Babina Greda. Koji su najveći birokratski i regulatorni izazovi s kojima ste se susreli u dosadašnjem razvoju projekata i koje bi promjene u zakonodavnom okviru najviše ubrzale realizaciju takvih projekata? 

Prije svega, treba reći da je naš projekt geotermalne elektrane Zagocha kod Slatine najrazvijeniji projekt izgradnje geotermalne elektrane u Hrvatskoj, tako da imamo jako puno iskustva ne samo s probijanjem kroz stijene, nego i domaću birokraciju. Sektor geoterme je specifičan jer je reguliran s više zakona, Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, Zakonom o tržištu električne energije i Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. To sve znači da imate više pravila koja zahtijevaju usklađivanje više javnopravnih tijela, a to sve znači da postupci traju dulje. Uz to, za razliku od drugih tehnologija obnovljivih izvor energije, za geotermalne projekte energetsko odobrenje nije prvi korak u razvoju. Da biste krenuli u projekt geotermalne elektrane morate se javiti na natječaj za dodjelu istražnog polja, a proces od ishođenja dozvole za istraživanje do istražnog bušenja može trajati više od 18 mjeseci. Investitori u procesu nadmetanja nude određeni program radova, koji u istražnoj fazi u trajanju pet godina trebaju ispuniti. Taj program najčešće uključuje određeno geološko de-riskiranje projekta provođenjem raznih geofizičkih mjerenja, kojima se, jednostavno rečeno, proučavaju podzemne strukture nakon čega slijedi izrada istražne bušotine, jedne ili više njih. Ono što karakterizira sam taj proces jest prije svega prolazak kroz brojne administrativne procedure koje kod nas, unatoč dobrom zakonskom okviru, često traju predugo. Od ishođenja rješenja za Ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, preko ishođenja lokacijskih dozvola te dozvola za snimanje seizmičkih mjerenja, idejnog projekta razrade i eksploatacije te projekata bušotina, često taj period uzme i više od dvije godine. Najveće prepreke su trenutno dugotrajne procedure okolišnog odobravanja, prostornog planiranja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Svojevrsni je paradoks da je za razvoj projekata obnovljivih izvora najduža procedura vezana za zaštitu okoliša, a „obnovljivce“ razvijamo da bismo zaštitili baš okoliš.

Ostatak intervju pročitajte na xenergy.hr