Predsjednik Uprave ENNA Logica i ENNA Transporta sudjelovao je na SCM Forumu u panel raspravi Budućnost hrvatskog lanca opskrbe – ulaganja, infrastruktura i globalni trendovi

Zagreb, 23. svibnja 2025. – Predsjednik Uprave ENNA Logica i ENNA Transporta, Gregor Glušič, sudjelovao je na SCM Forumu, održanom u Zagrebačkom hotelu Westin u četvrtak, 22. svibnja 2025. Forum je organizirao Suplly Chain Magazin (SCM) pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. SCM Forum okupio je brojne stručnjake Supply Chain Managementa koji su na konferenciji dali cjelovit pogled na upravljanje lancem opskrbe i razgovarali kakvi nas izazovi i prilike čekaju u budućnosti transporta i logistike.

Gregor Glušič sudjelovao je u prvom panelu SCM Foruma pod nazivom „Budućnost hrvatskog lanca opskrbe – ulaganja, infrastruktura i globalni trendovi“. Uz njega, u panelu su sudjelovali Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Igor Šikanjić, regionalni voditelj prodaje A.P Moller – Maersk, te Ana Soldo, Regionalna direktorica Quehenberger logistics d.o.o.

U uvodnom dijelu panela predsjednik Uprave ENNA Logica prisjetio se početaka suradnje s Maerskom i kako je došlo do ideje za pokretanjem novog terminala u Rijeci.

„Suradnja između Maerska i Enne započela je još 2017. godine s prvim vlakom između Rijeke i Budimpešte. Prije toga vlakovi su išli iz Kopra, ali je bilo puno više kamiona. Ideja za terminal je došla s Maerskove strane, a mi smo tu vidjeli svoju priliku i htjeli smo podržati jedan takav veliki projekt kako bi i mi, kao željeznički operater mogli rasti. Željeznički promet u Hrvatskoj je tada stagnirao, nije bilo ni rasta ni pada, pa smo na taj način htjeli napraviti više posla kako bi ostvarili željeni rast.“

Jedna od najvažnijih tema koja se spominje na gotovo svakoj logističkoj konferenciji je obnova željezničke infrastrukture. Ivan Kršić izjavio je kako je veliki investicijski ciklus obnove željeznice već započeo i da država planira uložiti 6 milijardi eura kako bi se cijela željeznica podigla na europsku razinu.

„Mi smo krenuli s velikim investicijskim ciklusom prije par godina, nema praktički dijela željezničke infrastrukture gdje mi nismo u nekoj fazi, bilo u projektiranju, izradi studijske dokumentacije, radovima, modernizaciji ili održavanju. Sada je najveći problem što u Hrvatskoj imamo premali broj projektanata i izvođača, teško je to sve u nekakvim prihvatljivim rokovima započeti i završiti. Svakako je najveća prilika i izazov dovesti željezničku infrastrukturu na prihvatljivu razinu za prijevoznike.“ – izjavio je Kršić i dodao da je HŽ Infrastruktura koncentrirana trenutno na dva najprometnija pravca kojima prolazi čak 75% ukupnog željezničkog prometa, a to su Rijeka – Zagreb – Mađarska i Slovenija – Zagreb – Srbija.

Obnovu infrastrukture komentirao je i Gregor Glušič koji je naglasio važnost kvalitete nizinske pruge te razvoj i obnovu terminala kako bi mogli primiti dodatne terete.

„Sada više nije pitanje hoće li se graditi nizinska pruga, već kakva će ta pruga biti. Znamo svi da će se u Kopru za pola godine moći izvlačiti vlakovi od 650 - 700 metara, a mi smo i dalje u ovom trenutku na 500 metara, o takvim stvarima bi se trebalo razmišljati i razgovarati. Na novom terminalu mi planiramo izvući 60% ukupnog tereta vlakovima. Usporedbe radi, treba znati da jedan vlak može zamijeniti i prevesti tereta koliko i 40 – 50 kamiona. Mi ako to ne uspijemo, zamislite koliko bi u tim trenucima kamiona izlazilo na cestu, na primjer, usred turističke sezone u srpnju, kada su ceste ionako pune turista. Infrastruktura je ključ za daljnji razvoj i napredak, i na kraju razvoj željezničkih terminala, bilo da pričamo o Zagrebu, Beogradu, Budimpešti. Terminali moraju biti pripremljeni da taj dodatni teret mogu obraditi.“

Spora birokracija i nedostatak stručnjaka su veliki problem u svim fazama obnove infrastrukture. Komentirajući radove, Ivan Kršić rekao je da se u svim fazama radova suočavaju se s dva velika izazova. Prvi je nedostatak projektanata na hrvatskom tržištu te se tako sve češće događa da tvrtke, iako dobivaju ugovore, zbog manjka stručnog kadra nisu u mogućnosti ispoštovati zadane rokove. Drugi veliki izazov su administrativne procedure u Hrvatskoj. Kao primjer, spomenuo je kako su za projekt nove pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca morali 10 mjeseci raditi monitoring utjecaja povećanja željezničkog prometa na žabe i rode u Draganiću, premda pruga tim područjem prolazi već 150 godina.

Kada se govori o izazovima i problemima u željezničkom sektoru, nedostatak kadrova veliki je problem. Temu kadrova otvorio je predsjednik Uprave ENNA Logica koji je ukazao na nedostatak radne snage i profile zaposlenika koji nestaju, a u budućnosti će biti silno potrebni.

„Strojovođe i pregledači vlakova su profili zaposlenika koji nestaju, ali će biti silno potrebni, ne samo kod nas, već u cijeloj Europskoj uniji. U Zagrebu postoji Srednja Tehnička škola za strojovođe iz koje godišnje izlazi samo jedan razred strojovođa. Od jednog razreda, njih desetak upisuje fakultet, i ostane nam pet do sedam strojovođa koje netko može zaposliti. Prosječna dob strojovođa svakim danom raste i ti ljudi će uskoro odlaziti u mirovine. Smatram da su to dobro plaćeni poslovi za srednju stručnu spremu. Strojovođa prosječno može zaraditi čak 20-30% više od prosječne plaće u Hrvatskoj. Htio bih da se dio od 6 milijardi za obnovu infrastrukture uloži u stipendiranje i promociju poslova na željeznici. Većina učenika koji se školuju za zanimanja na željeznici dolaze iz obitelji gdje se već netko bavi tim poslom. Cijela Europa ulaže u željezničku infrastrukturu, ali nitko ne ulaže u promociju poslova. Isti problem imaju i u Sloveniji i Austriji. Naši strojovođe odlaze u Austriju za puno bolje plaće, to je realnost.“ Na nedostatak kadrova osvrnuo se i Ivan Kršić, koji je rekao da kada se on zaposlio u HŽ Infrastrukturi, tada je tvrtka imala više od 2000 zaposlenih, a danas ih ima gotovo 400 manje što uzrokuje velike probleme u obavljanju dogovorenih poslova.

Svi sudionici panela složili su se kako će digitalizacija biti nužna i neizbježna za poslovanje u budućnosti. Igor Šikanić rekao je kako je terminal Rijeka Gateway u potpunosti digitaliziran i ima vlastitu 5G mrežu koja će biti neovisna o vanjskim utjecajima. Uz digitalizaciju, terminal Rijeka Gateway koristit će i zelenu energiju. Nastavno na temu digitalizacije poslovanja, Gregor Glušič izjavio je da i ENNA Logic i ENNA Transport ide prema tom cilju. „Mi kao željeznički operater, bit ćemo povezani s našim klijentima preko raznih softvera i programa, a bit ćemo povezani i s terminalom. U takve stvari ćemo sigurno ulagati dodatna sredstva.“

Na kraju panel rasprave, sudionici su zaključili da je željeznica budućnost, ali da je potrebna bolja infrastruktura jer trenutna situacija nije dobra. Regulativa i procedure moraju se ubrzati kako bi se olakšao cjelokupni proces obnove. „Onaj tko nije agilan u logistici neće dugo izdržati. Ne smijemo se zadovoljiti s onim što imamo, uvijek moramo težiti da budemo što bolji. Preko kvalitetne infrastrukture se moramo podići na višu razinu. Ako nema podrške na željeznici, teško će se ostvariti ikakav napredak u cijelom sektoru, pogotovo zato što znamo da ne možemo još jedan autoput izgraditi.“ – izjavio je na kraju konferencije Gregor Glušič.