Projekti geotermalnih elektrana ENNA grupe predstavljeni na portalu Telegram

Portal Telegram objavio je članak o projektima izgradnje geotermalnih elektrana ENNA grupe, GTE Zagocha i GTE Babina Greda. Projektni menadžeri Boris Vidoš i Nikola Legčević opisali su proces razvoja projekta geotermalne elektrane, od faze istraživanja, izrade bušotina te izgradnje.

U nastavku donosimo uvodni dio članka:

Scena je to kao iz kakvog američkog blockbustera. Na šljunčanoj ravnici more je inženjera – geolozi, naftni inženjeri, građevinari, inženjeri strojarstva. S kacigama i u reflektirajućim prslucima hodaju s jednog na drugi kraj i analiziraju što se pod njima nalazi. Neki putem manjeg ili većeg uređaja u rukama, drugi s velikim nacrtima pred sobom. Okruženi su radničkim kontejnerima i dugačkim metalnim cijevima. A po sredini je visoki metalni toranj, da nitko ne može pogriješiti da se radi o dubokoj bušotini u zemljinu koru.

Ovo nije slika iz Texasa ili Nevade. Već jedan od prizora na lokacijama bušotina budućih geotermalnih elektrana u Hrvatskoj. Jedna se nalazi kod Slatine, druga u Babinoj Gredi, a iza obje stoji ENNA Geo. Radi se o projektima vrijednim 260 milijuna eura, a ultimativni cilj im je iskoristiti geotermalni potencijal kilometrima ispod površine zemlje po kojoj naši sugovornici hodaju.

Ono što naprave na površini prije bušenja samo je jedan dio slagalice. Svakim metrom dublje u podzemlje, izazovi su veći i kompleksniji. Iako bušotine kao takve u industriji ne predstavljaju nikakvu novost, one za geotermalnu energiju, za razliku od naftnih i plinskih, značajno su većeg promjera na razini ležišta što znači da je povećana nestabilnost stijena, odnosno veći je rizik od urušavanja, a to znači da su i veći troškovi izrade.

Stoga su agregatori za proizvodnju električne energije, dizalice, vršni pogon, isplačni sustav za ispiranje bušotine, sklop uređaja za sprječavanje erupcija i viličari samo dio njihove svakodnevne scenografije. No, za ovaj su razgovor Boris Vidoš, voditelj projekta izgradnje geotermalne elektrane Zagocha i Nikola Legčević, projektni menadžer tvrtke ENNA Geo, inače obojica inženjeri naftnog rudarstva, uzeli stanku od testiranja, procjenjivanja i mjerenja gdje bi i na koji način mogli najbolje iskoristiti ovaj obnovljivi izvor energije.

Alati teže i do nekoliko tona

Vratili smo se na početak i osnove. Dubina geotermalnih ležišta ovih dvaju projekata varira između 3800 do 5000 metara dubine. U odnosu na druge tehnologije obnovljivih izvora energije koje su praktički bez rizika, naglašavaju, kod geotermalnih elektrana uvijek su prisutni geološki i tehnički izazovi.

Tako jedna geotermalna bušotina, a po eksploatacijskom polju ih može biti četiri i više, košta između 10 i 15 milijuna eura, a njezina izrada traje između 100 i 120 dana. Samo bušenje se obavlja uz pomoć niza bušaćih alatki koje se u osnovnom obliku sastoje od dlijeta, teških šipki, bušaćih šipki, alatki za stabilizaciju kanala i udarača.

“Bušaće i teške šipke su cijevi dužine oko devet metara svaka koje se povezuju navrtanjem i spajaju površinu sa dnom bušotine, koje može biti nekoliko tisuća metara udaljeno”, opisuje Legčević. Te cijevi služe za prijenos rotacije od vršnog pogona do dlijeta te kao vod za protiskivanje bušotinskog fluida za ispiranje bušotine.

Najdublja geotermalna bušotina u Hrvatskoj

Na eksploatacijskom polju geotermalne vode „Slatina 2“ početkom ožujka 2025. godine ENNA Geo tim izradio je svoju prvu geotermalnu bušotinu, koja je ujedno i najdublja geotermalna bušotina u Hrvatskoj s dnom na 4582 metra.

Tijekom kolovoza je na toj bušotini naziva „Podravska Slatina GT-6beta” provedeno dodatno takozvano rigless testiranje.

“Mjerenjem uvjeta tlaka i temperature u bušotini izmjerena je maksimalna temperatura od 211 Celzijevih stupnjeva na dnu, dok je temperatura geotermalne vode na površini iznosila 180 Celzijevih stupnjeva”, ističe Vidoš.

Cijeli članak možete pročitati na portalu Telegram.