Fleksibilnost i pohrana energije

Zagreb, 18. ožujka 2026. – Tomislav Bunjevac, direktor ENNA Nexta, sudjelovao je na konferenciji Solar Flex Croatia 2026. Konferencija je održana u Zagrebu u utorak, 17. ožujka 2026., u organizaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske i SolarPower Europe. U fokusu rasprava bila je uloga fleksibilnosti i pohrane energije u daljnjem razvoju elektroenergetskog sustava.

Tomislav Bunjevac sudjelovao je u panel raspravi o fleksibilnosti potrošnje na razini kućanstava i malih i srednjih poduzeća. Uz njega, panelisti su bili Ivan Burul, savjetnik uprave HEP-ODS-a, Žarko Latković, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Anto Matijašević, voditelj upravljanja proizvodima iz Energy3000 i Dino Mileta, direktor Uprise-a.

Bunjevac je predstavio ENNA Next kao agregatora te pojasnio da je to bio prirodan slijed, s obzirom da je ENNA Next opskrbljivač električnom energijom i prirodnim plinom, otkupljivač el. energije iz obnovljivih izvora, a uz to prodaje i projektira fotonaponske elektrane i baterijske sustave za poslovne korisnike i kućanstva.

„Pružamo aFRR i mFRR uslugu uravnoteženja. U portfelju imamo 50-ak "asseta" svih tehnologija; u proizvodnji imamo bioplinska postrojenja, postrojenja na biomasu, vjetroelektrane i solarne elektrane. Potrošači nam u pravilu dolaze iz industrije, ima ih različitih vrsta i tu se u principu rade "tailor-made" rješenja gdje naši inženjeri procjenjuju kakav je potencijal svakog industrijskog potrošača za pružanje pomoćnih usluga i je li on sposoban pružati aFRR gdje je odziv automatski i treba se dogoditi unutar pet minuta ili je sposoban tek za mFRR koji se radi ručno i vrijeme reakcije je 12,5 minuta. Osim toga u portfelju imamo i nekoliko baterijskih sustava koji su kolocirani uz solarne elektrane, kojima također upravljamo i pružamo pomoćne usluge“, rekao je Bunjevac. Kada je riječ o baterijama, istaknuo je da se svakom kupcu pristupa individualno kako bi se odredila potrebna snaga i kapacitet baterije, ovisno o instaliranoj snazi solarne elektrane i profilu potrošnje.

„Konfiguraciju radimo kroz vlastite alate, radimo simulaciju kroz vrijeme i na taj način određujemo što je za krajnjeg kupca optimalno. To je naš "know-how" što je ujedno i najveća vrijednost koju mi kupcu možemo dati, s obzirom da „živimo“ s tržištem, odnosno svaki dan pratimo profile proizvodnje i potrošnje. Tako da koristimo to svoje znanje da bi kupcima i proizvođačima ponudili optimalno rješenje u smislu kapacitiranja baterije“, rekao je Bunjevac. Osim poslovnim korisnicima, ENNA Next baterijske sustave nudi i kućanstvima koja su sve zainteresiranija za baterije.

„Mi smo se na vrijeme pripremili na prelazak na novi obračun i ukidanje net meteringa i nudimo svojim potencijalnim kupcima varijantu fotonaponske elektrane i baterije. Očekujemo da će se i u ovom segmentu tržište polako razvijati i da će se svijest građana o tome povećavati, pogotovo s obzirom da svjedočimo povećanju potrošnje električne energije kućanstava, a sve je više i električnih automobila na tržištu“, rekao je Bunjevac.

Žarko Latković, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavio je da će i ove godine biti dostupni poticaji za ugradnju solarnih elektrana, ali i baterijskih sustava, za što je osigurano 20 milijuna eura kroz program konkurentnosti i kohezije. 10 milijuna je namijenjeno za dizalice topline i fotonaponske elektrane, a 10 milijuna za baterijske sustave. Za ugradnju baterija moći će se prijaviti i građani koji već imaju ugrađenu solarnu elektranu, ali i oni koji je tek planiraju.

U središnjem dijelu konferencije Solar Flex predstavljena je studija „Identificiranje lokacija mrežnih zagušenja na elektroenergetskoj mreži i potreba za baterijskim spremnicima energije u Republici Hrvatskoj“, koju su predstavili doc. dr. sc. Ninoslav Holjevac (FER) i dr. sc. Dražen Balić (EIHP).

Studija prvi put sustavno identificira ograničenja u prijenosnoj mreži te definira optimalne lokacije i potrebne kapacitete baterijskih sustava. Pokazano je da bez paralelnog razvoja mreže i baterija Hrvatska neće moći integrirati daljnji rast obnovljivih izvora energije.

Analiza pokazuje da je u postojećem stanju identificirano 22 prioritetne lokacije s ukupnim potencijalom do 1700 MW, dok scenarij NECP-a (Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan) do 2030. predviđa oko 350 MW. U scenariju pune integracije obnovljivih izvora potreba raste na više od 1600 MW, uz najveću koncentraciju u Dalmaciji i na riječkom području.