Najveći i najsuvremeniji kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe

Zagreb, 9. svibnja 2025. – Građevinski radovi na novom Rijeka Gateway terminalu u završnoj su fazi i instalirana je sva ključna oprema koja se trenutno testira.

Tim povodom donosimo vam niz zanimljivih činjenica o novom terminalu koji će biti najveći i najsuvremeniji kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe, ali i jedan od najodrživijih.

Površina terminala

Terminal će se protezati na 20 hektara, što odgovara veličini 28 standardnih nogometnih igrališta prosječne veličine 7000 m² (ili 30 nogometnih igrališta na stadionu Kantrida).

Na gat terminala moglo bi se smjestiti šest velikih putničkih zrakoplova Boeing 747 (Jumbo Jet), dužine oko 70 metara.

Dizalice

STS dizalice (super-post-panamax generacije) na riječkom terminalu visoke su impresivnih 138 metara s podignutom “rukom”, što je visina nebodera od 30 katova.

Zbog svoje visine mogu posluživati brodove najnovije generacije, nosivosti čak 24 tisuće TEU-a.

Proizvođač dizalica je kineska tvrtka ZPMC. Stigle su iz pogona u Šangaju, a putovanje do Rijeke trajalo je 70-ak dana. Bila su potrebna oko četiri mjeseca za utovar, transport i iskrcaj.

Svaka dizalica teži 1.700 tona, a može manipulirati teretom težine do 100 tona. Ako uzmemo u obzir da jedan Boeing 737 teži 40 tona, svaka od STS dizalica može podići dva takva aviona odjednom.

Svaka od STS dizalica nazvana je po izvanrednim ženama koje su obilježile povijest Rijeke i okolice – Antoniji Reljac, Zori Matijević, Adi Felice Rošić i Snježani Pejčić. Imena dizalica odabrali su u anketi građani Rijeke.

Održivost

Već tijekom pripreme gradilišta, uklonjeno je i zbrinuto 403 tone azbesta sa Zagrebačke obale.

Čak 95 posto opreme na terminalu bit će električno, a energija za rad opreme dolazit će isključivo iz održivih izvora energije.

Digitalizacija

Na površini cijelog terminala postavljena je privatna 5G mreža, jedna od prvih u Hrvatskoj. Kranovi, vozila na terminalu i druga oprema povezani su na 5G mrežu što omogućava naprednu digitalizaciju operacija.

5G svim strojevima na terminalu osigurava kretanje najkraćim mogućim rutama, čime se smanjuje potrošnja energije, štedi vrijeme, a posljedično i smanjuje buka s terminala.

Upravljanje vodom

Na terminalu su postavljeni suvremeni i visokoučinkoviti sustavi upravljanja vodom. Sustav oborinske odvodnje terminala sastoji se od 2 pojedinačna sustava kojima se sva voda sa skladišnih i prometnih površina odvodi na separatore ulja i masti gdje se prolaskom kroz više komora uklanjaju fini sedimenti, ulja i masti nakon čega će se tako pročišćene vode ispuštati u more.

Amortizacija buke

Primjena soft landing tehnologije na dizalicama omogućuje tišu manipulaciju kontejnerima minimiziranjem bučnog lupanja metala o metal koje je inače prisutno na terminalima bez ove tehnologije.

Smanjenje svjetlosnog otiska

Na terminalu je postavljena LED rasvjeta s kontroliranim snopom svjetla koja osvjetljava samo terminal i minimizira osvjetljavanje područja izvan granica terminala.

Skladište 22

Glavna zgrada Rijeka Gatewaya nalazit će se unutar kompleksa Metropolis koji čini pet lučkih skladišta. Riječ je o secesijskom spomeniku kulture izgrađenom između 1909. i 1913.. Kao centralna zgrada za zaposlenike terminala služit će Skladište 22 koje se preuređuje u suradnji s konzervatorima. Cijeli kompleks nazvan je Metrpolis jer viseći pasaži između skladišta podsjećaju na scenografiju kultnog filma Metropolis redatelja Fritza Langa.

Rijeka Gateway zajednička je investicija ENNA grupe i kompanije APM Terminals.

Prva faza obuhvaća ulaganje od 210 milijuna te uključuje izgradnju osnovne infrastrukture terminala, nabavku najsuvremenijih kontejnerskih dizalica i uspostavu potrebne logističke podrške. Druga faza planira dodatno ulaganje od 180 milijuna eura, koje će biti realizirano tijekom sljedećih 10 godina.

U prvoj fazi, terminal će imati operativnu obalu duljine 400 metara, dubine 20 metara i godišnji prekrcajni kapacitet od 650.000 TEU te mogućnost prihvata brodova kapaciteta do 18.000 TEU. U drugoj fazi planirano je produljenje obalne linije na 680 metara, čime će se godišnji prekrcajni kapacitet povećati na 1.055.000 TEU i omogućiti prihvat brodova kapaciteta do 24.000 TEU.